Valovi, mrtvo more i valovi vjetra: što visina vala znači za jedrenje
stanje 07.10.2026. · Vrijeme čitanja 5 min
Ukratko: Visina vala u prognozi je prosjek najviše trećine valova vjetra i mrtvog mora; koliko je neugodna, odlučuju period, strmina i smjer prema kursu.
Visina vala u prognozama je značajna visina vala: prosjek najviše trećine valova, otprilike ono što procjenjuje promatrač. Ona objedinjuje valove vjetra i mrtvo more. Pojedini valovi mogu biti otprilike dvostruko viši. Koliko je more neugodno, ovisi osim toga o periodu, strmini i smjeru prema kursu.
Što znači značajna visina vala?
Značajna visina vala (Hs) je srednja vrijednost najviše trećine svih valova, mjereno od dola do brijega. Blizu je onome što iskusni promatrači navode kao visinu vala.
Statistički je otprilike svaki sedmi val viši od Hs, otprilike svaki stoti jedan i pol puta viši, a otprilike svaki tritisućiti dvostruko viši. Pri periodu od 6 s u pet sati prođe 3.000 valova. Na dnevnoj plovidbi s Hs od 2 m računaš dakle s pojedinačnim valovima od oko 4 m.
Koja je razlika između valova vjetra i mrtvog mora?
Valovi vjetra nastaju od vjetra na licu mjesta, kratki su, strmi i kreću se s vjetrom. Mrtvo more su valovi koji su nastali negdje drugdje ili su nadživjeli vjetar: dugi, pravilni valovi s velikim periodom, često iz drugog smjera nego vjetar.
Koliko visoki postaju valovi vjetra, ovisi o jačini vjetra, trajanju djelovanja i privjetrištu (fetch). Na Baltiku i na jezerima ostaju niži nego na Atlantiku, ali su zato kratki i strmi. Valovi vjetra i mrtvo more ne zbrajaju se jednostavno: ukupna visina otprilike je drugi korijen iz zbroja njihovih kvadrata, pa 1 m valova vjetra i 1 m mrtvog mora daju oko 1,4 m.
Zašto su period i strmina toliko važni?
Period je vrijeme između dvaju brjegova vala. Što je kraći pri istoj visini, to su valovi kraći i strmiji i to brod teže radi.
U dubokoj vodi duljina vala u metrima iznosi oko 1,56 puta kvadrat perioda u sekundama. Strmina je visina podijeljena s duljinom: od oko 1:20 more se smatra strmim, od oko 1:14 grebeni se često lome, a najkasnije pri oko 1:7 lomi se svaki val. Val od 1,5 m s periodom od 4 s dug je oko 25 m i sa strminom od 1:17 strm je; ista visina s 10 s duga je 156 m i brod samo blago podiže.
| Period | Duljina vala u dubokoj vodi | Tipično za |
|---|---|---|
| 2 do 4 s | oko 6 do 25 m | valove vjetra na jezerima i Baltiku |
| 5 do 7 s | oko 40 do 75 m | valove vjetra na Sjevernom moru i Sredozemlju |
| 8 do 10 s | oko 100 do 155 m | zaostale valove, mrtvo more uz obalu |
| 11 do 16 s | oko 190 do 400 m | mrtvo more s otvorenog oceana |
Od koje visine vala jedrenje postaje neugodno?
Orijentacijski za krstareću jahtu od 30 do 36 stopa: do 1 m uglavnom bez problema, 1 do 2 m valova vjetra osjetno i naporno, osobito kratki valovi i u pramac, a preko 2 do 2,5 m za mnoge posade previše. Dugo mrtvo more od 2 m s periodom od 10 s na dubokoj je vodi pak često bezazleno.
Pomorske prognoze opisuju stanje mora i riječima. Ljestvica stanja mora WMO-a, slična Douglasovoj ljestvici, pridružuje ih značajnoj visini vala:
| Stanje mora | Naziv | Značajna visina vala |
|---|---|---|
| 0 | mirno more, glatko kao zrcalo | 0 m |
| 1 | naborano more | do 0,1 m |
| 2 | malo valovito more | 0,1 do 0,5 m |
| 3 | umjereno valovito more | 0,5 do 1,25 m |
| 4 | valovito more | 1,25 do 2,5 m |
| 5 | jako valovito more | 2,5 do 4 m |
| 6 | vrlo jako valovito more | 4 do 6 m |
| 7 | visoko more | 6 do 9 m |
| 8 | vrlo visoko more | 9 do 14 m |
| 9 | izvanredno visoko more | preko 14 m |
Kako smjer valova djeluje na kurs i udobnost?
Valovi sprijeda tjeraju brod da posrće i udara pramcem, valovi s boka da se valja, a valovi s krme da krmom zanosi sve do okretanja bokom. Često već promjena kursa za 10 do 20 stupnjeva čini kretanje znatno mirnijim.
- Sprijeda: posrtanje i jaki udari u kratkom moru, velik gubitak brzine, osobito pri duljini vala od jedne do dvije duljine broda.
- Koso sprijeda: posrtanje i valjanje istodobno, tipično kretanje poput vadičepa.
- S boka: valjanje; grebeni koji se lome poprijeko na brod najopasnija su situacija.
- Koso s krme i s krme: brod surfa i krmom zanosi, prijeti okretanje bokom, a raste opasnost od nekontroliranog prelaska kroz krmu.
Što je križno more?
Križno more nastaje kad se susretnu dva sustava valova iz različitih smjerova, primjerice mrtvo more i novi valovi vjetra nakon okretanja vjetra ili valovi koje odbija strma obala. More postaje nepravilno, a pojedini se valovi gomilaju.
Tipično je nakon prolaska fronte, oko rtova i ispred strmih obala. Zamara posadu i snast, čak i kad je visina vala umjerena.
Što se događa u plitkoj vodi i pri vjetru protiv struje?
Kad voda postane plića od otprilike pola duljine vala, valovi usporavaju, postaju kraći i strmiji; pri dubini od oko 1,3 visine vala lome se. Kad struja teče protiv vala, sabija ga: val postaje kraći, viši i ranije se lomi.
Opasni su zato pragovi ispred ušća rijeka i plitkih prolaza, prudovi pri vjetru s mora i tjesnaci s vjetrom protiv struje. Planiraj ih za mirovanje struje ili struju u krmu, vidi Morske mijene i morska struja.
Kako Sailseer prikazuje valove i stanje mora?
Sailseer prikazuje valove kao kartu polja iz modela valova njemačke meteorološke službe DWD (EWAM za Europu, po satima do 78 sati, inače GWAM): visinu vala, mrtvo more, valove vjetra, period i smjer kretanja. Za svaku etapu Sailseer ocjenjuje udobnost na tvom kursu iz kuta upada vala, duljine vala u odnosu na duljinu broda, strmine i križnog mora u četiri stupnja od mirno do vrlo nemirno i provjerava valove prema granici tvog broda (zadano za 30 do 36 stopa: 2 m, podesivo). Otvori kartu valova, a prikladne dane naći ćeš uz vodič Vremenski prozor. Uske uvale ne razlučuje nijedan model; pomorska prognoza i vlastiti pogled na vodu imaju prednost.
Česta pitanja
Što znači značajna visina vala?
To je srednja vrijednost najviše trećine valova i odgovara otprilike onome što procjenjuje promatrač. Pojedini valovi mogu biti otprilike dvostruko viši.
Koja je razlika između mrtvog mora i valova vjetra?
Valove vjetra stvara vjetar na licu mjesta: kratki su, strmi i idu u smjeru vjetra. Mrtvo more su stariji ili daleko nastali valovi s dugim periodom, koji se kreću i bez vjetra i iz drugog smjera.
Od koje visine vala jedrenje postaje neugodno?
Za krstareću jahtu od 30 do 36 stopa kratki valovi vjetra u pramac postaju naporni od oko 1 do 1,5 m, a preko 2 do 2,5 m za mnoge su posade previše. Dugo mrtvo more iste visine znatno je ugodnije; odlučujući su period i smjer.
Zašto su valovi na Baltiku tako neugodni?
Baltik je plitak i ima kratka privjetrišta, zato su valovi vjetra kratki i strmi, često s periodom od 3 do 5 s. 1,5 m s periodom od 4 s strmije je od 2,5 m atlantskog mrtvog mora s 10 s.
Što je križno more?
Dva sustava valova iz različitih smjerova preklapaju se, primjerice mrtvo more i novi valovi vjetra nakon okretanja vjetra. More postaje nepravilno, a pojedini se valovi gomilaju.
Koliko je visok najviši val pri visini vala od 2 m?
Pri značajnoj visini vala od 2 m tijekom nekoliko sati mogu se očekivati pojedinačni valovi od oko 4 m, otprilike svaki tritisućiti val. Zato planiraj s rezervom.