Morske mijene i morska struja u planiranju plovidbe: visoka voda, struja i prozor mijena

Visoka i niska voda

U Sjevernom moru, u La Mancheu i na atlantskoj obali more se diže i spušta dvaput dnevno. Od jedne visoke vode (VV) do sljedeće prođe oko 12 sati i 25 minuta, zato VV i niska voda (NV) svaki dan nastupaju gotovo sat vremena kasnije. Razlika između VV i NV je amplituda mijena: u Cuxhavenu oko 3 m, na Baltiku praktički ništa, na Sredozemlju uglavnom jedva primjetna, a na sjevernom Jadranu (Trst u prosjeku dobrih 0,6 m) i u zaljevu Gabès osjetno veća. Na Karibima su mijene male i često samo jednom dnevno.

Žive i mrtve mijene

Za mladog i punog mjeseca Sunce, Zemlja i Mjesec stoje u jednoj liniji, njihove se plimne sile zbrajaju, a amplituda postaje velika (žive ili sizigijske mijene). Za prve i zadnje četvrti mala je (mrtve ili kvadraturne mijene). Žive mijene slijede Mjesec s malim zakašnjenjem, na njemačkoj obali Sjevernog mora oko dva dana. Za živih mijena struja je jača, more se diže više i spušta niže.

Hidrografska nula i dubina vode

Dubine na pomorskoj karti odnose se na hidrografsku nulu. U njemačkim vodama to je najniža astronomska niska voda kroz 19 godina, razina koju same mijene rijetko dosegnu. Dubina vode je dubina na karti plus vodostaj iznad hidrografske nule. Luka s 1,5 m dubine na karti oko visoke vode često je lako dostupna, a za niske vode možda nije. Računaj s rezervom ispod kobilice, osobito kad ima valova.

Olujni uspor

Vjetar pomiče vodu. Jak vjetar s mora u Njemačkom zaljevu gura je iznad predviđene razine (olujni uspor), a vjetar s kopna spušta je niže, i ispod hidrografske nule. Tablice morskih mijena to ne znaju, prognoza vodostaja zna. Na Baltiku vjetar čini gotovo cijeli vodostaj.

Morska struja

S vodostajem se mijenja i struja: s plimom teče u jednom smjeru, s osekom u drugom, a između se okreće. U plitkim morskim prolazima, ušćima rijeka i oko rtova doseže nekoliko čvorova. Za planiranje to znači:

• Protiv struje jače od brzine tvog broda ne možeš napredovati. Tada čekaš da se struja okrene.
• Struja u krmu znatno skraćuje plovidbu. Polazak sa strujom često štedi sate.
• Vjetar protiv struje stvara kratko, strmo more, već pri umjerenom vjetru. U uskim prolazima može postati opasno.
• Bočna struja te zanosi pa moraš korigirati kurs.

Uz vjetar mnogo ovisi o tome kada počinješ bordižati; više o tome u vodiču Kako planirati borde.

Prozor mijena u Wattenmeeru

U Wattenmeeru, plitkom moru uz njemačku, nizozemsku i dansku obalu, preko praga plitkog prolaza, kroz kanal u plićaku ili u malu luku koja za niske vode ostaje na suhom često možeš samo u određeno vrijeme. Odlučujuće je najpliće mjesto na putu: dubina na karti plus vodostaj mora biti dovoljna za tvoj gaz s rezervom. Iz toga proizlazi vremenski prozor oko visoke vode. Tko ga propusti, čeka sljedeću mijenu, dakle oko dvanaest sati. Plovni putovi u plićacima se pomiču, plutače se premještaju; ponesi aktualnu pomorsku kartu i oglase za pomorce. Neke lučke prevodnice na obalama s mijenama također se otvaraju samo oko visoke vode, vidi Mostovi i prevodnice.

Što Sailseer računa

• Sjeverno more: mareografi njemačkog hidrografskog ureda BSH sa sljedećim visokim i niskim vodama, astronomski i s olujnim usporom, uz to amplituda. Provjera dubine luka oduzima pola amplitude najbližeg mareografa: luka s 3 m pri srednjem vodostaju u Cuxhavenu za niske vode ima samo oko 1,6 m.
• Na svakoj točki u području s mijenama: krivulja vodostaja iz modela oceana Copernicus Marine. Model sjeverozapadnog šelfa pokriva Sjeverno more s Irskom i Farskim otocima, IBI Biskajski zaljev, Iberiju, Madeiru i Kanarske otoke, uz to model Sredozemlja, modeli za Mramorno i Crno more, globalni model za Azore, Zelenortske otoke, Karibe, Crveno more i Indijski ocean te arktički model za sjevernu Norvešku, Island, Grenland i Svalbard. Iz toga visoka i niska voda, amplituda mijena, vodostaj iznad procijenjene hidrografske nule i olujni uspor.
• Mjesec: žive i mrtve mijene sa sljedećim datumima.
• Morska struja: ulazi u brzinu preko dna. Ako je u pramac jača od tvog broda, plan čeka da se okrene. Za cijelu rutu Sailseer sažima koliko dionice ide protiv struje, gdje se čeka i gdje vjetar puše protiv struje (od 0,8 čv struje i 12 čv vjetra).
• Prolaz ovisan o mijenama: na najplićem mjestu etape vremenska analiza provjerava vodostaj pri dolasku i po potrebi čeka, najviše jednu mijenu. U višednevnoj plovidbi opcija „Provjeri prozor morskih mijena na dnevnom odredištu“ provjerava najplići prag na zadnjih 10 NM.
• Mjerenja: mareografi među ostalima Kartverketa u Norveškoj, Environment Agency u Engleskoj, OPW-a i Marine Institutea u Irskoj, Puertos del Estado u Španjolskoj i NOAA-e u Portoriku.

Isprobaj na karti s rutom kroz Wattenmeer, primjerice do Norderneyja.

Granice

Hidrografsku nulu Sailseer procjenjuje iz otprilike jedanaest dana niza modela. Procjena je prije iznad službene vrijednosti, pa izračunata dubina ispada prije premala. Dubine pragova dolaze iz rastera od oko 115 m (EMODnet), koji ne razlučuje označeni kanal u plićaku: „preplitko“ je zato jasan odbitak u ocjeni, a ne zabrana. U uskim plitkim prolazima struja iz modela glađa je nego u prirodi. U fjordovima Grenlanda, Islanda i Svalbarda, koje model ne razlučuje, Sailseer uzima najbližu točku s vodom do 50 km i navodi njezinu udaljenost: visoka i niska voda u luci mogu nastupiti ranije ili kasnije.

Za navigaciju vrijede službene tablice morskih mijena, pomorska karta i oglasi za pomorce, a ne Sailseer.