Jedrenje na Baltiku: danski otoci južno od Fyna, Schlei i Kielski zaljev

Zapadni Baltik između Kielskog zaljeva, Schleija, Flensburškog fjorda i danskog otočja južno od Fyna (Dänische Südsee) područje je kratkih dnevnih etapa: luke su često samo 5 do 25 NM udaljene, mijene se jedva osjećaju, a vodostaj određuje vjetar. Jedri se uglavnom od svibnja do rujna uz zapadni do jugozapadni vjetar; mostovi, vojna strelišta i trajekti spadaju u planiranje.

Koja područja pripadaju zapadnom Baltiku?

Šest manjih područja niže se između Kiela i Kopenhagena, svako jednu dnevnu etapu od sljedećeg. Stranice luka prikazuju dubinu, usluge i vrijeme na mjestu.

Južnofunenski arhipelag srce je ovog područja: Ærø, Langeland, Tåsinge i mali otoci južno od Fyna leže tako gusto da između Marstala i Ærøskøbinga nema ni 5 NM zračne linije. Izvan označenih plovnih putova brzo postaje preplitko za brod s kobilicom. U Svendborgsundu često teče jaka struja, a preko njega se pruža fiksni most Svendborgsund sa slobodnom visinom od 33 m.

U Beltovima postaje ozbiljnije. Veliki Belt glavni je put velikih brodova prema Baltiku; istočni most Storebæltsbroen ima 65 m slobodne visine, a zapadni samo 18 m. Preko Malog Belta kod Middelfarta pružaju se dva fiksna mosta s 33 i 42 m, a ispod njih struja ponekad teče i nekoliko čvorova.

Kako puše vjetar na zapadnom Baltiku?

Ljeti prevladava zapadni do jugozapadni vjetar, u mirnim danima oko 3 do 4 Bft, a u toplim danima uz obalu sa zmorcem. Kad prolaze ciklone, pojačava se na 6 Bft i više, a iza fronte okreće na sjeverozapad. Istočni vjetar uglavnom donosi stabilno, suho vrijeme.

Budući da je more plitko, brzo se podiže kratko, strmo more. Uz vjetar je u Kielskom zaljevu, Fehmarnskom Beltu i Velikom Beltu već pri 5 Bft mokro i sporo. Usred ljeta dolaze i grmljavinska nevremena sa snažnim udarima, više o tome u vodiču Udari i grmljavina. Planiraj s jednim rezervnim danom, vidi Vremenski prozor.

Ima li na Baltiku plime i oseke?

Jedva: mijene su na zapadnom Baltiku tako male da uz vjetar ne igraju ulogu. Vodostaj određuje vrijeme.

Postojan zapadni do jugozapadni vjetar istiskuje vodu iz zapadnog Baltika i spušta razinu u fjordovima i zaljevima. Jak istočni do sjeveroistočni vjetar je podiže, u krajnjem slučaju do olujnog plavljenja kao u listopadu 2023. Dubine na pomorskoj karti i u peljaru vrijede za srednji vodostaj; nakon zapadne oluje plitki prilazi u južnofunenskom arhipelagu i na Schleiju postaju tijesni.

Struje ipak ima. U Beltovima i Øresundu vodu pokreću vjetar i razlika u vodostaju između Baltika i Kattegata, pri jakom vjetru brzinom od nekoliko čvorova. Teče prema sjeveru ili jugu, ali ne po satu kao u Sjevernom moru. Više u vodiču Morske mijene i struja.

Kada se otvaraju mostovi na Schleiju i Alssundu?

Pokretni mostovi otvaraju se prema rasporedu, a fiksni mostovi ograničavaju visinu jarbola. Najvažniji u području:

Tko želi u Schleswig, planira prema Lindaunisu: privremeni most otvara se samo danju, a zimi je gradilište zatvoreno za plovidbu. Vremena se mijenjaju zbog radova i održavanja. Mjerodavne su Obavijesti pomorcima (Bekanntmachungen für Seefahrer, BfS) ureda WSA Ostsee (njemačka uprava za plovne putove) u sustavu ELWIS, a za Dansku Havnelods (danski peljar).

Iz Sjevernog mora dolaziš kroz Kielski kanal i prevodnicu Kiel-Holtenau. Brodice za razonodu plove samo u dnevnom vremenu plovidbe, a naknada za prolaz 2026. ovisno o duljini iznosi 12 do 43 eura i ukida se od 2027. Pojedinosti u vodiču Mostovi i prevodnice.

Što vrijedi u strelištima i zabranjenim područjima?

Ispred obale vježba mornarica. Neka su područja trajno zatvorena, druga samo u objavljeno vrijeme gađanja.

• Njemačka: Područja upozorenja Putlos i Todendorf u zaljevu Hohwacht zatvorena su u vrijeme gađanja; vremena WSA Ostsee objavljuje svaki tjedan kao BfS u ELWIS-u. Uz to postoje područje upozorenja torpednog strelišta ispred Eckernfördea i mala, trajno zatvorena područja u Kielskom fjordu, primjerice ispred Friedrichsorta i Kiel-Wika.
• Danska: Vremena gađanja danskih strelišta i vježbališta objavljuje Søfartsstyrelsen (danska pomorska uprava) u svojim navigacijskim upozorenjima (Niord). Uz to postoje rezervati divljači (Vildtreservater) u kojima su plovidba ili iskrcavanje povremeno zabranjeni; granice stoje na pomorskoj karti i u Havnelodsu.

Koje formalnosti vrijede između Njemačke i Danske?

Nema ulaznih formalnosti: obje zemlje pripadaju schengenskom prostoru i carinskoj uniji EU-a. Tko dolazi iz zemlje izvan EU-a, pa i iz Norveške, javlja se carini u prvoj luci.

Na brodu moraju biti brodske isprave, dokaz o osiguranju, SRC za radiouređaj i dozvola za upravljanje: u njemačkim vodama Sportbootführerschein See (njemačka dozvola za brodice) za motore od 15 KS naviše, a u Danskoj vrijedi dozvola prema pravu matične zemlje. U danskim lukama lučku pristojbu (Havnepenge) uglavnom plaćaš na automatu ili putem aplikacije, a zeleni ili crveni znak na vezu pokazuje je li slobodan. Broj za hitne slučajeve je 112, a na UKV kanalu 16 slušaju DGzRS (njemačka služba spašavanja, MRCC Bremen) te u Danskoj JRCC Denmark i Lyngby Radio. Sve ostalo na stranicama zemalja Njemačka i Danska.

Kako Sailseer pomaže pri plovidbi Baltikom?

Na karti planiraš od luke do luke. Pri uplovljavanju i isplovljavanju ruta slijedi označene plovne putove, uračunava vrijeme otvaranja mostova Kappeln i Lindaunis te danskih pokretnih mostova u trajanje plovidbe i uzima u obzir zatvaranja iz BfS-a. Ako je strelište u vrijeme plovidbe aktivno, ruta ga zaobilazi, kod Putlosa i Todendorfa s obilaskom od oko 4 NM sjeverno od zaljeva Hohwacht. Uz to Sailseer prikazuje prognozu više vremenskih modela, pomorsku prognozu DWD-a, upozorenja DWD-a i DMI-ja, vodostaj i vjetar iz Pegelonlinea, BSH-a i DMI-ja, struje iz Copernicusova modela za Baltik i sidrišta sa zaklonom za svaki smjer vjetra.

Sailseer je pomoć pri planiranju, a ne sredstvo za navigaciju. Službene pomorske karte, pomorska prognoza, upozorenja DWD-a i DMI-ja te Obavijesti pomorcima uvijek imaju prednost. Kako složiti plovidbu, piše u vodiču Planiranje plovidbe korak po korak.